Prekvalifikacija u odraslom dobu – kada je pravo vreme za promenu karijere

Predstava da čovek izabere jedno zanimanje u dvadesetim godinama i uz njega ostane do penzije danas zvuči kao ostatak nekog drugog vremena.

Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti poslova do 2030. godine, oko 39% veština koje danas koristimo na poslu biće izmenjeno ili prevaziđeno do 2030, dok se očekuje otvaranje 170 miliona novih radnih mesta i gašenje 92 miliona postojećih.

U takvom okruženju prekvalifikacija u odraslom dobu postaje deo normalnog radnog veka. Ključno pitanje za svakoga ko o njoj razmišlja jeste kada je pravo vreme za promenu karijere i pod kojim uslovima taj korak ima smisla.

Zašto se promena karijere u zrelim godinama više ne smatra rizikom

devojka sedi za kompjuterom i uči
Prekvalifikacija donosi nove mogućnosti, a iskustvo odraslih kandidata često predstavlja važnu prednost pri promeni karijere.

Do pre nekoliko decenija, promena zanimanja posle tridesete gledala se sa podozrenjem. Danas je slika drugačija. Automatizacija i veštačka inteligencija menjaju sadržaj mnogih poslova, pa se dešava da čovek radi isto radno mesto deset godina, a da su zahtevi u međuvremenu postali potpuno drugačiji.

Isti izveštaj Svetskog ekonomskog foruma pokazuje da će do 2030. čak 59 od 100 zaposlenih imati potrebu za dodatnom obukom ili prekvalifikacijom.

Neki sektori stagniraju, dok u drugima potražnja za kadrom raste. Među najbrže rastućim zanimanjima do 2030. istaknuti su poslovi u zdravstvu i nezi, od medicinskih sestara i negovatelja do socijalnih radnika, što je u velikoj meri posledica starenja stanovništva u Evropi.

Postoji i lični sloj priče. Odrastao čovek koji razmišlja o prekvalifikaciji obično mnogo bolje zna šta želi nego što je znao sa devetnaest godina. Iza sebe ima radno iskustvo, jasniju predstavu o sopstvenim jakim stranama i realnija očekivanja od posla. To znanje o sebi predstavlja prednost koju mlađi kandidati nemaju i koja često nadoknađuje činjenicu da se u učionicu ulazi kasnije.

Od čega zavisi pravi trenutak za prekvalifikaciju

Ljudi koji odlažu promenu karijere najčešće čekaju savršen trenutak koji nikada ne dolazi. Uvek postoji razlog za odlaganje: stambeni kredit, deca, nesigurnost, godine.

Korisnije je proveriti da li su ispunjeni uslovi koji promenu čine izvodljivom.

Ti uslovi su uglavnom praktični. Prvi je finansijska podloga koja vam omogućava da izdržite prelazni period, jer prekvalifikacija gotovo uvek podrazumeva nekoliko meseci ili godinu dana ulaganja vremena i novca pre nego što se to isplati.

Drugi je postojanje stvarne potražnje za zanimanjem u koje ulazite, o čemu se možete informisati kroz oglase za posao i podatke o tržištu rada.

Treći je mogućnost da se školujete uz zadržavanje postojećih prihoda. Kada su ova tri uslova bar delimično ispunjena, pitanje pravog vremena dobija konkretan odgovor.

Kako da prepoznate da vam je promena karijere zaista potrebna

momak leži na kancelarijskom stolu vidno nezadovoljan poslom
Prepoznavanje nezadovoljstva poslom i realna procena uslova važni su koraci pre odluke o prekvalifikaciji.

Nezadovoljstvo poslom je uobičajena pojava i ne mora da znači da treba menjati struku. Ipak, nekoliko signala vredi shvatiti ozbiljno.

  1. Hronična ravnodušnost prema poslu koja traje mesecima i ne popravlja se posle odmora, promene tima ili napredovanja.
  2. Osećaj da ste u svojoj struci dostigli plafon i da dalje nema kuda, zbog prirode posla ili stanja u sektoru.
  3. Treći signal je zdravstvene prirode: kada posao sistematski narušava vaše fizičko ili psihičko stanje, to je ozbiljan argument za promenu.
  4. Kada primetite da veštine koje ste godinama gradili gube vrednost na tržištu, a nove ne stižete da steknete dovoljno brzo.

Šta prekvalifikacija realno traži od vas

Formalni programi prekvalifikacije, kojima se stiče priznata kvalifikacija u nekom zanimanju, traju od nekoliko meseci do oko godinu i po dana, u zavisnosti od struke i broja predmeta koje polaznik mora da položi.

Neformalni kursevi i obuke kraći su i jeftiniji, ali ne donose uvek dokument koji poslodavac priznaje. Zbog toga je važno unapred razjasniti da li vam za željeno zanimanje treba formalno priznata kvalifikacija ili je dovoljno sertifikovano znanje.

U regulisanim strukama, poput zdravstva i sanitarne zaštite, formalno priznata kvalifikacija predstavlja zakonski uslov za rad.

Disciplina je stavka koju ljudi najčešće potcene. Učenje uz posao i porodične obaveze zahteva organizaciju i istrajnost, pa je pošteno da to sebi priznate pre upisa.

Kako smanjiti rizik pri promeni karijere

Česta greška jeste nagli otkaz posle kog tek počinje razmišljanje o daljim koracima. Postoji sigurniji redosled.

Počnite od istraživanja tržišta. Pre bilo kakvog ulaganja, proverite kolika je potražnja za zanimanjem koje vas zanima, kakve su plate i koje kvalifikacije poslodavci traže. Zatim iskoristite ono što već imate, jer se veštine poput organizacije, rada sa ljudima, prodaje ili poznavanja jednog sektora prenose u novo zanimanje i skraćuju put.

Treći korak nosi najmanji rizik: školovanje uz posao. Podaci Eurostata pokazuju da je tokom 2024. u nekom obliku obrazovanja ili obuke učestvovalo 28,5% odraslih u Evropskoj uniji, dok je EU postavila cilj od 60% do 2030. godine.

Programi obrazovanja odraslih sve češće se organizuju sa fleksibilnim terminima i konsultativnom nastavom, upravo zato da bi ih polaznici pratili bez napuštanja postojećeg posla. Na taj način zadržavate prihod dok stičete novu kvalifikaciju.

Gde steći formalno priznatu kvalifikaciju

Ustanove za obrazovanje odraslih specijalizovane su za polaznike koji već imaju završenu srednju školu i žele da promene zanimanje. Kao primer takvog pristupa mogu poslužiti programi prekvalifikacije u Dominus školi, usklađeni sa potrebama tržišta i organizovani tako da se pohađaju uz posao.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Škola Dominus (@dominus.obrazovanje)

Ono što jednu ustanovu čini vrednom izbora jeste pre svega formalna priznatost kvalifikacije koju izdaje. Vredi proveriti da li je program zvanično verifikovan kod nadležnog ministarstva ili obrazovnog tela, jer samo tako stečeno svedočanstvo ili diploma imaju vrednost javne isprave i priznaju se na tržištu rada.

Kod regulisanih zanimanja dodatno je važno da kvalifikacija zadovoljava zakonske uslove za obavljanje te struke.

Za odrasle koji uče uz posao presudni su i praktični detalji. Dobra ustanova nudi organizovanu praktičnu nastavu i priliku za sticanje stvarnog iskustva, fleksibilne ili konsultativne termine prilagođene zaposlenima i podršku kroz mentorstvo.

Pre upisa se isplati raspitati o trajanju programa, ukupnim troškovima i tačnim uslovima upisa, kako biste imali potpunu sliku pre nego što donesete odluku.

Realna očekivanja posle prekvalifikacije

momak i devojka sede za knjigom i zapisuju nešto
Nova karijera zahteva vreme, strpljenje i prilagođavanje, ali uz dobar plan promena može doneti dugoročnu profesionalnu sigurnost.

Nova kvalifikacija ne donosi rezultat preko noći i to je dobro znati unapred. U prvim mesecima posle prekvalifikacije prihod ume da bude niži nego u prethodnoj karijeri, jer se u novo zanimanje ulazi na početnoj poziciji. Taj pad prihoda je po pravilu privremen i nadoknađuje se kako stičete iskustvo u novoj struci.

Ljudi koji se prekvalifikuju za tražena zanimanja obično se relativno brzo zapošljavaju. Najbolje rezultate imaju oni koji odluku donose na osnovu podataka o tržištu i o sopstvenim mogućnostima, uz strpljenje za period prilagođavanja.

Kada se dobro pripremi i sprovede uz zadržavanje prihoda tokom školovanja, promena karijere u zrelim godinama postaje jedno od isplativijih ulaganja koje odrastao čovek može da napravi u sebe.

Česta pitanja o prekvalifikaciji u odraslom dobu

Koliko traje prekvalifikacija u odraslom dobu?
Trajanje zavisi od zanimanja i od broja predmeta koje polaznik mora da položi u odnosu na prethodno školovanje. Formalni programi obično traju od nekoliko meseci do oko godinu i po dana i mogu se pohađati uz posao.
Da li je prekvalifikacija posle 40. ili 50. godine isplativa?
Jeste, posebno u sektorima sa rastućom potražnjom kao što su zdravstvo, nega i sanitarna zaštita. Radno iskustvo i zrelost često su prednost pri zapošljavanju, uz realno očekivanje kraćeg perioda prilagođavanja na početnu poziciju.
Da li se prekvalifikacijom stiče zvanično priznata kvalifikacija?
U formalnim programima obrazovanja odraslih, da. Polaznik dobija svedočanstvo koje ima vrednost jednaku diplomi srednje stručne spreme i priznaje se na tržištu rada.